Frakshon man presente na reunion di parlatino na Argentina

Parlatino ta un organisashon di parlamentonan Latino Amerikano i Karibe ku ta reuní ku otro riba diferente tema ku ta di interes komun. Den e reunion ku a tuma lugá último a reuní komishon di Asuntunan Polítiko, Servisio Públiko i Komishon di kombatimentu di kriminalidat. Pa frakshon di MAN tabata tei presente Eugene Cleopa, Wimbert Hato i Yael Plet.

Temanan general ku a ser trata ta

  • G20
  • Labamentu di Plaka i eksplotashon di hende
  • Problemátika di Notisia falsu(Fakenews) i ekspreshon riba retnan sosial

Labamentu di Plaka i eksplotashon di hende

Pa loke ta e tema aki nos a risibí un presentashon di e Servisio ku ta kontrolá transakshonnan usual i no usual di Argentina. Representante di e servisio aki a splika e importansia di e servisio aki pa un pais pero tambe e parti di koperashon entre otro paisnan na mundu. Mundialmente ta konsiderá ku sèn ku ta bini aktonan kriminal for di baho mundu  ta birando e terser ekonomia  di mundu. Esaki sigur mester kombatí i tur pais mester uni  i duna nan aporte. Mundialmente ta konsiderá ku polítika tambe ta koperá sierto momento ku transakshon ilegal. Pa e motibu aki e organisashon mundial yama EGMONT tin rekomendashonnan i kondishonnan pa paisnan por afiliá na dje. Un di esakinan sigur ta ku mester tin un unidat di  kontrol di transakshon monetario den e pais i e mester ta outónomo den su funshonamentu.

Esaki ta pa ora sigur detektá transakshon no usual por hasi un mihó kaso pa hustisia p’ asina por persiguí esnan ku hasi nan mes kulpabel na esaki. Tambe e representante di e servisio ku ta kontrolá transakshonnan a indiká ku ta masha importante  pa leinan  fiskal  keda modernisá mundialmente. Sigur manera leinan ku ta bini di OECD pa por tin tin kontrol riba aktividatnan ku kompanianan ta ehersé lokal i internashonal. Labamentu di plaka i eksplotashon di hende ta un tema di hopi relevansia pa nos pais. E ta yuda  nos komprondé kiko ta polítika di maneho internashonal i e desaroyonan riba e tereno spesífiko Un kos ta sigur; nos mester sigui kumpli ku kriterionan internashonal pa evitá ku nos ta ser pone riba e konosido lista pretu. Pa loke ta eksplotashon di hende tabatin diskushon tokante introdukshon di un posibel korte penal di Latinoamerikano i di Caribe pa atendé ku esaki. Tin hopi siudadano sin nan sa ku ta eksponé nan mes na krímen organisá den nos region. Ta hopi importante pa riba tereno parlamentario polítikamente nos sa kiko ta pasando den Caribe.

Retnan Sosial

Mundialmente na e momentunan aki hende, organisashonnan i institutonan ta sinti efekto di malusá di retnan sosial. Hopi ta esnan ku diariamente ta wòrdu insultá , difamá, ofendé  i hasta kalumnia riba retnan sosial. E fenómeno di Fake News  ta pone ku hopi biaha instansianan òf personanan mester bini pa aklará notisia ku ta wòrdu publiká riba retnan sosial ku no ta kuadra ku bèrdat.  Ta skonde tras di nòmber falsu  òf no ta pone identidat mes. Loke ta pone ku bo no por sa ken ta esun ku ta kometé e aktonan aki i tampoko no ta tene kuenta ku privasidat di informashon di hende. Esaki sigur ta un tema ku parlatino den su totalidat a diskutí riba dje. Nos a risibí informashon for di servisio di mantenshon di

privasidat di informashon di Argentina, kon nan ta atendé  ku e problemátika. Nan poko poko a bini ta adaptá nan leinan enkuanto privasidat di informashon di hende mirando desaroyonan mundial pa loke ta trata teknologia di informashon. Esaki sin kita derecho di informashon òf derecho di ekspreshon di e siudadano. Loke a resaltá tambe ta ku mester evitá si ku ora bin ku  lei mester evitá ku gobièrnu ta bai usa esaki pa sera boka di e siudadano òf ta us’e komo arma pa persiguí su oponentenan.  Sigur nos a risibí hopi informashon i ainda mester sigui deliberá pa huntu nos por yega na regulashon i koperashon entre paisnan pa kombatí Fake News i proteha informashon di privasidat di kada hende. Den kuadro di esaki representante di komishon di servisio na usuario lo a aserka sr. Almargo dirigente  di OEA ku e petishon pa yuda paisnan den Latino Amérika i Caribe pa atendé ku e tema aki. Pa loke ta G- 20  nos a haña informashon  tokante e diferente trabounan ku e komishonnan di G-20 ta hasiendo i ta preparando pa e konferensia anual. Argentina aña  aki ta anfitrion di e asamblea anual di FG – 20 i ta preparando diferente tópiko importante pa nos region ku lo ser trata durante e konferensia. Esaki ta en general loke a ser trata durante  reunion plenario di Parlatino. Kada komishon individualmente tambe a trata diferente tema manera roaming, kon baha gastu di energia pa kada kas, labamentu di plaka i eksplotashon di hende. Esaki en korto ta un relato di loke representantenan di partido MAN a atendé kuné den e reunionnan di Parlatino resientemente.