ELSA ROZENDAL DI MAN: LEI PA OBLIGÁ TATANAN REKONOSÉ I KRIA NAN YUNAN

Na KORSOU 25% di nos muchanan ta sin un tata hurídiko, nan no ta rekonosé. Esaki ta algu di hopi preokupashon paso e tendensha aki ta kresiendo dia pa dia. Estudionan hasí a mustra ku e tin un impakto sikológiko negativo pa un yu si e no tin un tata hurídiko.

Artíkulo 7 di e Tratado Internashonal di Derechi di Mucha ta bisa ku tur yu tin derechi pa sa ken ta su mayornan i pa mas tantu posibel e keda kriá dor di tur dos mayor.  Si nos ke muchanan, hóbennan i un komunidat eduká i disipliná nos mester tin tatanan mas enbolbí den bida di nan yunan i karga nan responsabilidat ora di kria nan yunan. Ora nos mira kon kriminalidat ta asotando nos pais kaminda e kriminalnan ta birando mas hóben kada dia, nos mester tin tatanan enbolbí den bida di nan yunan pa nos hóbennan por krese ku atenshon, amor, guia i sosten nesesario pa nan por ta un mihó hende, siudadano i yu di Kòrsou.  Entrante 1 di yanüari 2012 a drenta na vigor e Lei Landsverordening Gerechtelijke Vaststelling van het Vaderschap. Un lei ku ta duna e mama posibilidat, den kaso ku e tata ninga, pa laga korte intervení pa determiná ken ta e tata hurídiko di su yu, esta ken tin ku kria e yu. Pero e mama hopi biaha no tin e kurashi pa bai te korte òf e moda finansiero pa hasi esaki.  P’esei Rozendal ta aploudi ku SEDA a proponé pa amplia e lei eksistente aki ku un Landsverordening Aanwijzing Vermoedelijke Verwekker. Ku e ampliashon aki e mama por òp su yu i indiká ken ta e tata húridiko sin ku e tin ku bai korte.

Na Jamaica i Costa Rica e lei aki ta vigente kaba. Na Costa Rica nan ta bai un stap mas leu. Einan no mester intervenshon di korte paso si un tata ninga despues ku e mama òp e yu, e ta haña un yamada pa e bin hasi un prueba di DNA. Si e no aparesé pa e prueba pero e mama i su yu si, e ora ei nan ta konsider’é  outomátikamente e tata hurídiko. Segun fuentenan di UNICEF e lei ta na vigor tambe na paisnan manera Panamá, Perú, Chile i algun estado di Méhiko.  Na e paisnan aki e lei a duna bon resultado pa ku mehorashon di e ròl di e tata den e yu su bida. No solamente e obligashon finansiero a drecha pero tambe e laso emoshonal. Tatanan ta mas enbolbí den edukashon di nan yunan.  P’esei parlamentario Rozendal a manda pregunta pa Minister di Hustisia pa sa kon leu ta ku e lei aki. Un lei ku a keda entregá pa SEDA for di na aña 2013 i mirando e impakto positivo ku e lei aki tin riba nos muchanan i komunidat e ta tardando demasiado. Ta imperativo pa finalisá e trayekto aki riba un término kòrtiku.