Yves Schoop ta di opinión ku trato na refugiado i imigrantenan Venezolano ta laga hopi di deseá

Kòrsou ta un pais ku semper tabata tin un relashon di hermandat ku pais bisiña Venezuela. Entre e pueblonan di e dos paisnan ta eksistí lasonan familiar, lasonan históriko i di lucha pa liberashon, lasonan kultural i lasonan ekonómiko.

Durante siglonan e lasonan aki a transkurí den un esfera di pas, rèspèt mutuo i apresio. Durante mas ku 100 aña Venezuela tabata e pais ku a fungi komo provedor di krudo pa nos refineria, promé den temporada di Shell i despues pa PDVSA. Kòrsou tabata wòrdu yena ku turistanan Venezolano, prinsipalmente den temporada di Karnaval i tambe pa esnan ku ta bin kumpra na nos zona liber i den Punda. Debí na desaroyonan polítiko, ekonómiko i sosial na pais Venezuela tin hopi hende sin entrada, sin kuminda i sin remedi. Konsekuentemente miónes di Venezolanonan a emigrá for di nan pais i buska un mihó bida den paisnan di besindario. Ta kalkulá ku kasi 5 mion di Venezolanonan a bai otro paisnan, mundialmente mirá i kasi 4 mion den Latino Amérika i Karibe.

Kòrsou ku ta keda 40 mia so for di kosta nort di Venezuela tambe a konosé un fluho di refugiadonan (via boto) i imigrantenan via aeropuerto Hato ku ta kalkulá na mas o ménos 6 pa16mil. E situashon aki pa Nashonnan Uni a wòrdu kalifiká komo un exodus i un krísis ku den 2020 ahun lo por bira pió. E impakto ku e exodus di Venezolanonan pa Kòrsou tin riba nos pais ta inmenso. E impakto ta riba tereno sosial, laboral, di salubridat públiko, edukashon i di kriminalidat. Ta p’esei ta sumamente nesesario pa tuma pasonan pa manehá na un manera stratégiko i balansá e fluho den direkshon di nos pais i alabes buska ayudo den Reino, Nashonnan Uni, Union Europeo i otro organisashonnan internashonal pa nos por risibí esnan ku logra pasa dor di nos kontrolnan di frontera i pone pia na nos suela, pa nan por haña un trata digno ku rèspèt pa nan dignidat humano i konforme tratadonan di derechinan humano. En breve, Yuda nos pa nos por yuda.

Reino tin planeá pa introdusí un sistema di Visa/Esta pa mitiga e exodus den nos direkshon i ala bes pa evitá esnan ‘Malandro’ di baho mundu drenta nos pais.

Durante e IPKO ku a tuma lugá di 7-10 di yanüari 2020 na Kòrsou, parlamentarionan di Reino, esta di Aruba, Hulanda i Kòrsou a hasi un bishita na e baraknan na SDKK i ta’tin e oportunidat pa papia ku 7 hòmber refugiado Venezolano ku ya tin 240(!) dia ta warda riba un proseso hudisial a base di nan petishon pa protekshon, konforme art. 3 di EVRM ( Europees Vedrag voor de Rechten van de Mens). Ta insólito di tende ku e término máksimo di 6 luna ta pasa sin ku e hòmbernan ta haña kulminashon di e proseso di nan petishon. Alabes mi a keda indigná di mira ku e refugiadonan aki kende a bini ku boto nos kosta ta hospedando den un barak ku régimen di prizòn, nan ta sera tras di trali na yabi, e reha nan tin prekeldrat, nan privasidat ta limitá ku tiki oportunidat di rekreo i mínimo tempu pa ‘lùgt’. E higiena ta laga di deseá i e alimento ta desbalansa i algun di nan a pèrdè peso for di dia ku nan a yega. Tampoko e refugiadonan no por hasi uso optimal di e pro-deo abogadonan, ku ta keda pagá dor di gobièrnu.

Tumando na kuenta tur loke ta ariba menshoná konforme artíkulo 96 di Reglamento di Òrdu di Parlamento sr Schoop a hasi Minister di Hustisia, sr. Quincy Girigorie  e siguiente preguntanan:

  1. Sr. Minister ta konsiente ku e situashon di e Venezolanonan ku a pidi pa protekshon konforme art.3 di EVRM den e baraknan na SDKK ta bou di régimen di prizòn?
  2. Sr. Minister por indiká kua ta e motibu ku e 6 hòmbernan Venezolano den e baraknan i 1 den prisòn tin mas ku 240 dia en espera di un proseso riba nan petishon pa protekshon?
  3. Sr. Minister por indiká dikon e tres hende muhénan ta sera na e parti di detenidonan, miéntras ku nan no a kometé ningun delito òf krímen?
  4. Tin un kolaborashon entre Ministerio di Hustisia i otro servisionan di inteligensia, manera e.o. Interpòl na momento ku ta hasi skrining di e refugiadonan Venezolano?
  5. Kon bini te ku dia 9 di yanüari 2020 ainda e dokumentonan di informashon na e refugiadonan Venezolano no ta na Spañó i solamente na Hulandes?
  6. Sr. Minister por indiká kon ta fasilitá pa e refugiadonan na SDKK tin kontakto ku nan famia , nan abogadonan i NGO indiká?
  7. Sr. Minister por indiká kua ta e maneho ku gobièrnu lo sigui implementá den 2020 pa ku refugiado i imigrantenan Venezolano, mirando e petishon di organisashonnan internashonal (p.e.Union
  8. Europeo, UNHCR i IOM) durante e International Solidary Conference on the Venezuelan refugee and migrant crisis ( Brussel, Oct 2019) pa sigui duna sosten humanitario di un forma imparsial sin politisá e situashon?
  9. Sr. Minister ta eksplorando otro lokalidat pafó di régimen di prizòn, manera e.o. skolnan òf edifisio di gobièrnu bashí pa usa esakinan komo kampo di refugiado?
  10. Sr Minister por sigurá mi ku mama i tata ku ta akinan kaba, no ta ser separá – di akuerdo ku  leinan internashonal – di nan yunan, menor di edat  i no ta  mand’e bèk Venezuela?
  11. Por duna sifranan konkreto di petishonnan pa werk- i verblijfsvergunning nobo(no prolongashon), ku a duna na 2018 i 2019 na hendenan di nashonalidat Venezolano?

Ta bèrdat ku e refugiadonan den barak ta asina indigná i fadá ku nan ta preferá tuma e riesgo di nan bida pa regresá Venezuela, apesar ku nan a pidi pa protekshon paso nan ta fadá di ta sera den e baraknan?