A para ketu na libertat di eskoho durante seremonianan solèm 4 di mei

Seremonianan solèm riba 4 di mei a kulminá ku akto pa duna honor na víktimanan di guera den forma di buta krans na nòmber di Gobièrnu di Reino, Gobièrnu di Kòrsou, Marina Real i VKC na e monumento di Guera na Waaigat, despues na grafnan na Santana Militar den Roodeweg. E seremonianan ta pa a konmemorá i duna rèspèt na esnan ku a pèrd’e nan bida den diferente guera i mishonnan di pas. Durante e seremonianan 4 di mei,  e dia di Sakrifisio Patrimonial, a para ketu den e diskursonan e aña aki na e tema ‘skohe den libertat’. 

Presente na e seremonia na Waaigat tabata entre otro Gobernador suplente sra. Kenepa Römer, Promé Minister sr. Rhuggenaath, Komandante di Forsa Maritimo sr. De Vin i Komandante di VKC sr. Gibbes. Tambe tabata presente diferente famia di víktimanan di guera, representantenan di vários organisashon, grandinan ku a eksperensiá temporada di guera i veteranonan.

Señora Solange Hart-Maharaj durante e seremonia na Waaigat a deklamá su poesia ‘Den Tur Libertat’. Poniendo énfasis riba e libertat ku awendia nos tin. “Ta un nashon nos ta, ku hopi posibilidat. Nos por skohe, nos por kompartí i esaki den tur trankilidat. ” Hart a mustra den su poesia ku un tempu esaki no tabata mas ku un soño.

Promé Minister  Rhuggenaath a mustra riba e responsabilidat ku ta bini ku e libertat. ” Kiko bo ta hasi ku e libertat di ekspreshon? Bo ta us’é pa eduká i edifiká òf pa insultá?”  Promé Minister a hasi un apelashon na komunidat pa honra ku nos akshonnan esnan ku a entregá nan libertat pa tur ora i tur momento nos por hasi e mihó eskoho. “Ban duna balor i krea balor, bibando nos libertat mas konsiente.”

Dominee Van der Burg a mustra riba e echo ku pa tradishon riba 5 di mei ta selebrá ku Segundo Guera Mundial a kaba. E selebrashon ei no por tuma lugá sin ku tin un konmemorashon promé. Pues si kier selebrá libertat tin ku para ketu na esnan ku a pèrdè nan bida pa e libertat ei.

Despues di e seremonia na Monumento di Guera na Waaigat a sigui ku e konmemorashon na Santana Militar na Roodeweg. Einan tambe tabatin ponementu di krans na ocho diferente graf. Un di e grafnan ta di Abelario Makaai. Un Boneriano ku a pèrdè su bida na Aruba. Den su charla predikadó Norbert de Kooter a para ketu na violensia di guera ku a kosta bida di Abelario Makaai, i dos otro yunan di Kòrsou ku ta Frederico Panneflek i Charles Debrot. De Kooter a para ketu na nan bida. Fin di nan bida no ta fin di hinter e historia pasobra violensia di guera no a gana pero libertat sí.  Un mihó manera pa honrá i duna rèspèt na esnan ku a pèrdè nan bida ta pa usa e libertat pa hasi kos bon.